Apatin je grad i sjedište istoimene opštine u Bačkoj, Vojvodini, Srbiji. Administrativno pripada Zapadnobačkom okrugu. Nalazi se na levoj obali Dunava, koji predstavlja prirodnu granicu s Hrvatskom. Na sjeveru se nalazi Sombor, a na jugu Odžaci. Izuzetno povoljan geografski položaj, blizina reke i prirodna bogatstva ovog kraja (plodno zemljište, šume pored reke, obilje ribe po ritovima i rukavcima i divljač u šumama) oduvek su privlačili ljude da se ovde naseljavaju, pa se tako još u praistoriji smenjuju kulture Sarmata, Kelta, Gota i drugih naroda.
Baja (njem. Frankenstadt) je grad na jugu Mađarske od 35,718 stanovnika. Baja je drugi po veličini grad u Županiji Bács-Kiskun (pod koju administrativno podpada) nakon Kecskeméta. Danas je poznat kao nekadašnja bunjevačka metropola i centar kratkotrajne (14-21. august 1921.) Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja.
Budimpešta (mađ. Budapest), glavni grad Mađarske od 1,757,618 stanovnika, što je manje nego 1980. kad je imao 2,059,226 stanovnika. Budimpešta je i glavni politički, industrijski, kulturni, financijski i transportni centar zemlje. Postala je jedan grad na obje obale Dunava spajanjem Budima i Obude na desnoj obali, sa Peštom na levoj (istočnoj) obali Dunava.
Manastir Ostrog je manastir Srpske pravoslavne crkve smješten uz skoro vertikalnu liticu, visoko na planini Ostroška greda u Crnoj Gori. Posvećen je Svetom Vasiliju Ostroškom. Nalazi se nadomak Nikšića i smješten je u okomitoj stijeni, sa koje se pruža pogled na ravnicu Bjelopavlića. Osnovao ga je hercegovački mitropolit Vasilije u 17. vijeku. Rođen 1610., a umro 1671.godine. On je tu i sahranjen i proglašen svecem čudotvorcem nakon smrti. Tijelo mu počiva u ćivotu u pećinskoj crkvi. Sam manastir je obnovljen 1923-1926. godine, poslije požara, kojeg su bile pošteđene pećinske crkvice. One predstavljaju glavnu spomeničku vrijednost. Crkva Sv. Vavedenja (u donjem manastirskom nivou) je zadužbina Vasilija Ostroškog kao i Crkva svetog Krsta. Crkva svetog Vavedenja je oslikana freskama krajem 17. vijeka. Crkva Sv. Krsta se nalazi u gornjem manastirskom nivou i nju je živopisao majstor Radul prilagođavajući freske prirodnom obliku stijena. Oko crkve su konaci i zajedno čine objekat skladno sjedinjenim sa prirodnim ambijentom. Manastir Ostrog spada među najposjećenije na Balkanu. U njega dolaze vjernici svih religija iz svih krajeva svijeta.
Rastina je naselje u Srbiji pripada opštini Sombor koja se nalazi Zapadnobačkom okrugu. Udaljeno je 22 km od Sombora, u blizini državne granice sa Mađarskom. Status samostalnog sela ponovo dobija po završetku rata. Doseljavanjem dobrovoljaca posle Prvog svetskog rata iz Like i Hercegovine nastaje selo Rastina.
Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, njena metropola[4] i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Kantona Sarajevo. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada u općini Ilidža je i izvorište rijeke Bosne, s izletištem Vrelom Bosne. Oko grada nalaze se planine: Jahorina, Bjelašnica, Igman, Treskavica i Trebević.
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Istoriski gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba i njegovo istorisko središte. Zagreb danas predstavlja upravno, industrisko, kulturno, saobraćajno i naučno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove srednje Evrope. Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj županije. Zagreb se nalazi na obalama reke save, jedne od najdužih reka u hrvatskoj.
Zemun je gradsko naselje u Srbiji u opštini Zemun u Gradu Beogradu. Zemun se nalazi na ušću Save u Dunav u jugoistočnom delu Srema, ispod sremske zaravni na desnoj obali Dunava, nedaleko od ušća Save. Značajno je središte industrije, drumskog, rečnog i vazdušnog saobraćaja. Zemun je, kao deo Beograda, veliki kulturno-prosvetni centar. Danas se teritorijalno širi prema zapadu i jugozapadu, gde se spojio sa Novim Beogradom.